Danas je zvanično otvorena druga po redu ORBIZ konferencija pod nazivom “Business Structure Of The Future”.

Ova izuzetno specifična i značajna konferencija okuplja domaće i regionalne govornike te u spotlight stavlja interesantne, vrijedne i sposobne pojedince koji su već započeli svoju preduzetničku priču ili su na pragu toga da svoju ideju zaokruže i zvaničnom registracijom i objelodane svoje ideje tržištu.  

U svojoj misiji ORBIZ konferencija ima osnaživanje domaćih biznisa na način da im se pruže prilike da maksimiziraju potencijale neovisno o djelatnosti kojim se bave.

Danas će biti govora o inovacijama kao pokretačima poslovnih transformacija, ulozi AI tehnologija u biznisima današnjice, održivosti biznisa ali i o tome na koji način se može svojom poslovnom idejom izaći iz svog “sela” i šta sve to u konačnici uključuje kako pojedinačno, kako društveno, kako institucionalno i kako veliki impakt na sve to ima mentalitet područja iz kojeg dolazimo kao poduzetnici.

Na ove teme govore domaći i regionalni eksperti sa velikim i uspješnim preduzetničkim iskustvom koji će nesebično sa novim i budućim poduzetnicima podijeliti svoje “tajne” uspjeha.

Konferencije ovog profila svakako da mnogo utiču na afirmaciju poslovnih ideja, sposobnih poduzetnih inovatora ali u konačnici i mijenjaju ekonomsku sliku našeg društva.

Novo poslovanje i sve što ono donosi je jako važno obzirom da su očekivanja da će 2024. godina biti jako izazovna, tako da su organizatori konferenciju tematski prilagodili odgovorima na izazove ali i na svrsishodnost današnjeg poslovanja.

“Važno nam je da omogućimo učesnicima nova saznanja iz svih polja koja su im potrebna za uspješno poslovanje ali i da i mi sa njima učimo”, izjavila je Erna Šošević, osnivačica i direktorica platforme Bizbook.ba te jedna od organizatorica konferencije.

Na pitanje zašto će naredna godina biti izazovna, Šošević kaže da je to primarno zbog razvoja i integracija novih tehnologija a koje naši privrednici još ne prihvataju i ne uviđaju benefite, a ovom konferencijom se želi ponuditi prilika da nauče kako mogu unaprijediti svoje poslovanje.

Tu se ne misli na umjetnu inteligenciju primarno koliko se odnosi na, na primjer, e-commerce ili druge elemente tehnološke podrške privrednom sektoru.

Šošević kaže da je prošlo vrijeme motiva rada isključivo u javnom sektoru i da se sve više mladih ljudi odlučuju za preuzetništvo.

“To je zato što preduzetništvo pojedincima daje mogućnost za kreativnost, daje im mogućnost da izraze sebe i kreiraju neke nove vrijednosti jer koliko god javni sektor bio potreban nije nam potreban onoliko koliko se u to vjeruje. Treba primat dati inovacijama,prilikama i kreiranju radnih mjesta, sebi i drugima i da tako mijenjamo tržište jer tržište je jako dinamično u svijetu i mijenja se iz dana u dan, a mi već kasnimo u raznim segmentima.”, poručuje Šošević.

Za problematiku male održivosti start-upova kaže da postoje načini prevencije a u prvom redu je to edukacija.

“Niko ne zna biti preduzetnik ali se to može naučiti i za to ima mnogo načina.”, zaključila je Šošević.

Konferenciju je podržalo i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo.

“Mi smo finansijski i deklarativno podržali ovaj događaj a podržavamo i subjekte male privrede kroz naše programe poticaja razvoja male privrede. Upravo sada je u fazi izrada novog programa podrške male privrede za naredne četiri godine gdje ćemo pokušati povećati poticajna sredstva i poticajne mjere kako bi mali preduzetnici mogli održati i zadržati svoju konkurentnost i na domaćem i na stranom tržištu.”, izjavio je Zlatan Mujak, zamjenih ministra privrede KS.

Mujak kaže da Ministarstvo privrede KS načelno podržava ovakve i projekte sličnog karatera jer su izuzetno važni u smjeru podizanja značaja preduzetništva u društvu u kojem živimo ali i u dijelu jačanja kompetencija privrednih subjekata.

ProCredit banka unutar svog društveno odgovornog djelovanja često podržava projekte ovog tipa i općenito podržava male biznise.

“Otvoreni smo za sve u čemu kao banka možemo dati doprinos a u kontekstu preduzetništva malih biznisa. Ono što mi kao banka možemo podržati su organizacije koje se bave konkretno razvojem preduzetništva jer je u tom dijelu jako važno prisutstvo bankarskog sektora.”, izjavio je Kenan Hrustemović, Voditelj odjela za poslovanje sa malim biznisima ProCredit banke.

Dodaje da nažalost bankarski sektor u ovom momentu nema tako velike preferencije ka malim biznisima.

“Ne gledamo neku kratkoročnu korist, nego ih posmatramo i podržavamo ih kao male biznise, gradimo dugotročne partnerske saradnje i pomažemo im da “odrastu” u velike biznise, SMB kompanije koji su baza razvoja svake ekonomije i to je ono što mi kao banka vidimo kao jedini cilj.”, zaključio je.

Kako bi se na pravi način podržali inovativni biznisi, pokrenuta je i inicijativa u Vladi KS a tiče se formiranja Fonda koji bi specificirano bio namijenjen tehnološkim start-upovima.

“Pokrenula sam inicijativu prije mjesec dana u saradnji sa Ernom Šošić, upravo da razdvojimo ulaganja odnosno podršku Vlade u osnivanje tehnoloških start-upova u odnosu na osnivanje malih i srednjih biznisa. Važno je naglasiti da jedno ne isključuje drugo ali inicijativa zagovara odvajanje programa kako bi se za tehnološke biznise izdvojila značajnija finansijska sredstva.”, izjavila je zastupnica u Vladi KS i dopredsjedavajuća Skupštine SKS, Jelena Pekić.

Inicijativa je u fazi odlučivanja ali je Pekić uvjerena u afirmativni epilog jer nakon konsultacijama sa resornim ministarstvom postoje pozitivne reakcije na ideju.

Zaključak uvodnih izlaganja je da je u start-up poduzetništvu ključno vjerovati u svoju ideju ali i imati podršku na početku poslovanja u etabliranju i vidljivosti na tržištu te graditi društva koja pružaju jednake šanse svima.

Podsjetimo, ORBIZ je sinergija OREA-e i Bizbooka, a prvo izdanje održano je s fokusom na e-commerce, trendove i vještine u toj oblasti koje svi biznisi moraju imati.

Konferencija će trajati dva dana a agendu dešavanja možete pogledati ovdje.

Članak je preuzet sa:
https://www.akta.ba/vijesti/bih/171119/pocela-druga-orbiz-konferencija-u-fokusu-osnazivanjedomacih-biznisa